1. Skip to Menu
  2. Skip to Content
  3. Skip to Footer

History of Society - 4

 

POČECI LOVNE KINOLOGIJE U HRVATSKOJ

O našoj kinološkoj prošlosti znamo vrlo malo, jer o njoj do danas nemamo posebnog prikaza. Prilikom jubileja pojedinih lovačkih organizacija samo usput se govori i o lovnoj kinologiji, koja je nastala i razvijala se unutar lovačkih organizacija.

Dosadašnje znanje o kinološkoj prošlosti

O počecima lovne kinologije unutar »Hrvatskog društva za gajenje lova i ribarstva« u Zagrebu, znademo... »da je već od svog početka posvećivalo veliku pažnju kinologiji, ... da je Društvo isticalo da za valjani lov dolaze u obzir samo čistokrvni psi«. Najviše se citira godina 1897. jer se te godine na godišnjoj skupštini Društva govorilo o učlanjenju u »Austrijsko društvo za uzgoj pasa u Beču«. Nadalje se spominje god. 1906. kada je Društvo organiziralo prvu izložbu pasa u Zagrebu (vidi Lovački vjesnik br. 8-9/1962 i br. 9/1981). Ostali događaji iz lovne kinologije, ni prije ni poslije te godine se ne citiraju.

Časopis »Moj pas«, koji u Zagrebu izlazi već 38 godina, donio je vrlo malo prikaza o našoj kinološkoj prošlosti.

Listajući stara godišta »Vjesnika prvog općeg društva za gojenje lova i ribarstva«, koji izlazi od 1892, pronašli smo dosta neobjavljenih podataka o počecima i razvoju lovne kinologije u Hrvatskoj. Koristili smo i dostupnu literaturu iz Beča i pronašli neke nove podatke.

Centralno društvo Austro-Ugarske

U Beču je postojalo »Austrijsko društvo za uzgoj pasa« (Oesterreichischer Hundezucht-Verein) osnovano 1883. To je društvo izdalo god. 1897. u Beču »Austrijski kinološki go-dišnjak« (na 318 stranica a pod uredništvom poznatog, ki-nologa i brakologa Franca Laske iz Celovca). Uz taj godišnjak dodana je i »Potpuna austrijska rodovna knjiga pasa« sa upisima čistokrvnih pasa od 1883. (svezak I) do zaključno 1897. (svezak XIV). Na str. 257-275 popisana su sva tadanja kinološka društva i klubovi (njih deset) i samo ona lovačka društva (njih sedam), koja su se bavila kinologijom, a koja su se nalazila na području bivše Austro-Ugarske monarhije.

Upis u članstvo Kinološkog društva u Beču

U popisu lovačkih društava (str. 275) nalazimo »Allge-meiner croatischer Schutzverein fur Jagd und Fisherei«, a to je naše »Opće hrvatsko društvo za obranu lova i ribarstva« u Zagrebu. U trećem retku piše: osnovano 1891. Kako znamo da je naše Društvo osnovano deset godina ranije (1881), to smatramo da bi godina 1891. mogla značiti početak kinološkog rada u Društvu, a prema tome i u Hrvatskoj. To nam najrječitije potvrđuje riječ »za obranu« lova i ribarstva, koje je Društvo imalo u imenu do 1892, a kasnijih godina je označeno »za gajenje« lova itd. Daljnje promjene u nazivu Društva nisu ušle u spomenuti »Godišnjak« pa nam to potvrđuje da je godina početka kinološkog rada bila 1891.

Opći sastanak kinologa u Beču

U Vjesniku br. 1/1897. nalazi se obavijest da je 7. prosinca 1896. u Beču održan »I. obći sastanak kinologa«, koji je sazvalo »Austrijsko društvo za uzgoj čistokrvnih pasa«, a bilo je matično za kinološka društva u monarhiji. Kako je na tom sastanku bilo i naše lovačko društvo, znači da je ono već g. 1896. bilo član tog matičnog društva, a nalazimo ga i u spomenutom društvenom »Godišnjaku« iz god. 1897., čija redakcija je morala biti zaključena već 1896. jer se cijeli godišnjak slagao ručno (budući današnje grafičke metode, tada nisu postojale), dakle dugo i polagano. Prema tome, do sada poznati podatak ... »da se Opće hrvatsko društvo za obranu lova i ribarstva u Zagrebu« učlanilo u matično kinološko društvo u monarhiji god. 1897. moramo korigirati na god. 1896. jer je godišnja skupština 1897. samo prihvatila učlanjenje učinjeno još god. 1891. Dakle imamo sigurne podatke u Zagrebu (Vjesnik) i u Beču (Godišnjak) da organizirana kinologija u Zagrebu postoji najmanje 85 godina, odnosno 90 godina.

Prva izložba pasa u Vrbovskom

Objasniti moramo kinološki rad između 1891. i 1895. Već u prvom broju »Vjesnika« iz 1892. poziva se članstvo našeg Društva, da prisustvuje Međunarodnoj izložbi pasa u Beču sa svojim psima. God. 1894. održana je već »Mala izložba lovačkih pasa« u Vrbovskom (Gorski kotar). I to nas ne smije previše iznenaditi, kad nekoliko godina kasnije (1902) čitamo u Vjesniku izvještaj o stanju lovstva »gospo-štije« u Čabru, gdje je tada bilo 6 čopora, svaki sa po 12 pasa (dakle ukupno 72 psa), zvani »hajkači ili breki« domaće istarske pasmine.

Kinologija izvan Hrvatske

Zanimljivo je pogledati kako je tada stajala kinologija u ostalim krajevima današnje Jugoslavije. Iz Vjesnika vidimo da je na spomenutom sastanku kinologa u Beču (1896) bio zastupljen i »Klub za uzgoj čistokrvnih mađarskih ovčarskih pasa« iz Velikog Bečkereka (današnji Zrenjanin). Međutim u popisu članova matičnog kinološkog društva u Beču taj Klub se ne nalazi. Isto tako nema ni nekoliko organizacija »za lov sa psima« koje su u Vojvodini postojale još i ranije. Prema slovenskim podacima (spomenica za 50 godišnjicu kinologije) u Sloveniji je os-novano 1890. »Kranjsko društvo za varstvo lova«, ali se nije bavilo kinologijom do početka XX stoljeća.

Komisija za rodovnu knjigu u Hrvatskoj

Važan datum za kinologiju Hrvatske, je 14. travnja 1897. kada je Kinološko društvo u Beču, od našeg Društva kao svog člana zatražilo »da izabere trojicu pouzdanika koji bi imali rukovoditi poslovima oko unašanja čistokrvnih pasa iz Hrvatske i Slavonije u službenu Austrijsku temeljnu knjigu za čistokrvne pse, što rečeno društvo godimice o-bjavljuje«. Dakle znači, da je već tada bilo dosta čistokrvnih pasa u Hrvatskoj, pa osim šta je naše Društvo član centralne kinološke organizacije u monarhiji, unutar njega postoji i »komisija za rodovnu knjigu«.

Mjere za uzgoj čistokrvnih pasa

Godišnja skupština 23. siječnja 1898. objasnila nam je neke pothvate u lovnoj kinologiji našeg Društva. Tako se spominje da je član Stjepan Kočonda na prošloj skupštini (14. II 1897.) predložio »mjere za poboljšanje uzgoja čistokrvnih lovačkih pasa. To je bio prijedlog da društvena u-prava uzme na razmatranje uzgoj valjanih lovačkih pasa prepeličara u zemlji i to nabavkom čistokrvnih prepeličara o trošku društva, koji bi se predali pouzdanim društvenim članovima uz uvjet da svake godine štenad istih, nakon 6 tjedana, prepuste društvenoj upravi, u svrhe razpačavanja među društvene članove zbog dalnjeg rasploda u zemlji«. Prijedlog je prepušten upravnom odboru, koji je već prije stupio u savez sa Austrijskim društvom za uzgoj pasa u Beču« (str. 14. br. 2/1898).

Naši funkcioneri na izložbi u Beču

God. 1899. nalazimo u Vjesniku, prvi upit uredništva: »kada će se osnovati »hrvatsko zemaljsko društvo za uzgoj pasa«? Godinu dana kasnije (1900) čitamo već poziv za I. izložbu lovačkih pasa u Zagrebu, ali znamo da do tog ostvarenja nije došlo. Kakav je ugled Društvo imalo kod kinologa u Beču govori podatak, da je predsjednik zagrebačkog društva (Bombelles iz Opeke) bio izabran u počasni odbor, a potpredsjednik dr Mihalovich u organizacioni odbor Međunarodne izložbe pasa god. 1903. u Beču.

Prva izložba pasa u Zagrebu

Iako se o zagrebačkoj izložbi pasa govorilo nekoliko puta, »I. obća izložba lovačkih pasa« u Zagrebu organizirana je prvi puta 5. i 6. rujna 1906. u okviru poznate Gospodarske izložbe u Zagrebu. Ocjenjivalo se prema Pravilniku matičnog društva u Beču, a porota se sastojala od poznatih kinologa iz Hrvatske.

Prve utakmice lovačkih pasa

Do sada se nije nigdje spominjalo, da je dan iza te izložbe (7. rujna 1906) održano »Natjecanje pasa jazavčara u progonu živih lisica« u rovu, koji se nalazio uz izložbeni prostor. Četvrti dan (8. rujna 1906.) o-držano je u lovištu u Stupniku »Natjecanje i ispitivanje dresure nagrađenih pasa prepeličara«. Dakle to su bile prve utakmice lovačkih pasa u Hrvatskoj. Imenom prepeličari nazivali su se tada današnji ptičari, a vidimo da su se natjecali samo psi pozitivno ocijenjeni po obliku. Na slijedećoj godišnjoj skupštini Društva (1907.) komentiran je uspjeh izložbe, pa je ponovno zaključeno da se što prije osnuje »Društvo za uzgoj lovačkih pasa«.

Utakmica redarstvenih pasa u Osijeku

Lovce će zanimati da je prva utakmica službenih pasa u Hrvatskoj održana 15. rujna 1912. u Osijeku kao »Utakmica redarstvenih i ratnih pasa« međunarodnog značaja, a po-bijedio je pas doberman sa vodičem iz Berlina. Najbolji do-maći, a ujedno treći, bio je njemački ovčar Redarstvenog povjerenstva iz Zagreba. Slijedeće godine održana je u Zagrebu lokalna utakmica za »četveronožne kriminaliste«.

Zadnja kinološka priredba prije I svjetskog rata bila je izložba pasa (1913) u Zagrebačkom zboru (današnji Vele-sajam), ali Lovačko društvo nije sudjelovalo u organizaciji, pa je u »Vjesniku« izneseno dosta kritike, a ponovno je preporučeno osnivanje Kinološkog kluba.

Mirovanje za rata

Za vrijeme i poslije I. svjetskog rata nemamo podataka o kinološkoj aktivnosti, već u Vjesniku nalazimo dosta članaka o našim autohtonim psima goničima, o njihovom uzgoju, selekciji, a pogotovo o prijedlozima za nazive goniča i njihovih pojedinih pasmina. Već 1921. nalazimo obavijest, da je osnovan »Klub ptičara u Ljubljani«, pa se članovi našeg Društva obaviještavaju, da će taj Klub voditi rodovnu knjigu ptičara (JRP). U jesen 1925. u okviru lovačke izložbe (u Zagrebačkom zboru) organizirana je i mala izložba lovačkih pasa.

Kinološka sekcija Saveza

Važan datum poslijeratne kinologije je 23. srpnja 1926. kada je Savez lovačkih društava za Hrvatsku i Slavoniju u Zagrebu, osnovao »Kinološku sekciju«. Iste godine (27. listopada) Kinološka sekcija se učlanjuje u Jugoslavenski kinološki savez u Ljubljani (osnovan 1924.). Godinu kasnije (1927.) Kinološka sekcija se osamostaljuje i pretvara u »Kinološko društvo« u Zagrebu, a od god. 1928. naziva se »Hrvatsko kinološko društvo«. U Zagrebu se ponovno organiziraju svake godine izložbe pasa pa tako 1926. or-ganizira Kinološka sekcija SLD, a od 1927. Kinološko društvo. Oko 1929. osniva se »Kinološka sekcija« u okviru »Društva prijatelja zoološkog vrta« u Zagrebu. Kako dva društva istih ciljeva nisu mogla postojati, to je odlučeno da se ujedine pa je 13. X 1930. sazvana osnivačka skupština »Društva prijatelja pasa (kinološko društvo) u Zagrebu«.

Društvo prijatelja pasa

Prvim nazivom htjelo se naglasiti da je osnovano novo Društvo, a stavljanjem u zagradu starog naziva označeno je da je to ipak nastavak dosadašnjeg kinološkog društva. Da su i u novom društvu lovci bili organizirani, govori nam podatak da je odmah osnovana »Sekcija za lovačke pse«, a prvi predsjednik Društva postaje dr Šem-per, poznati lovački i kinološki stručnjak i urednik »Vjesnika« dok su prostorije Društva i nadalje zajedničke sa »Hrvatskim društvom za gajenje lova i ribarstva«, koje ulaže znatna sredstva za kinološki rad.

Slovenski kinolozi u Hrvatskoj

Našli smo podatke da su mnogi lovci iz Hrvatske vrlo us-pješno sudjelovali na utakmicama pasa ptičara u Ljubljani, Mariboru i Celju, te obratno, slovenski vodiči pasa na utakmicama u okolici Zagreba. Isto tako već od 1927. Ki-nološko društvo u Zagrebu upisuje posebno pse s rodov-nikom a posebno dobro ocijenjene pse bez rodovnika (tzv. privremeni registar). Iza osnutka novog društva (1930.) po-činju se godišnje skupštine računati ponovno sa brojem I, dakle ipak novi »duh«. Znamo da su i nadalje organizirane izložbe pasa, koje su od 1932. međunarodnog značaja.

Učlanjenje u Austrijski savez za lovačke pse

Kratko vrijeme u Društvu (1929-1930) radila je i »Druš-tvena škola za dresuru lovačkih, policijskih i drugih pasa« u Zagrebu. Prva veća proširena poljska utakmica ptičara održana je 18. listopada 1936. u Vrapcu kraj Zagreba, a sudjelovalo je 18 pasa. Slijedeće godine, prilikom utakmice ptičara (25. travnja 1937.) u Dugom selu odlučeno je, da se Društvo učlani u »Austrijski savez za lovačke uporabne pse« u Beču.

Društvo gojitelja i ljubitelja lovačkih pasa

Grupa lovaca kinologa nije bila zadovoljna s tadanjom upravom društva, pa na čelu s tadanjim predsjednikom dr šemperom napušta dosadašnje »Društvo prijatelja pasa« i osniva (1938.) novo »Društvo gojitelja i ljubitelja lovačkih pasa« u Zagrebu. Zapravo se dosadašnja »Sekcija za lovačke pse« osamostalila i pretvorila u novo Društvo. Odmah su se osnovale pojedine pasminske sekcije pod nazivom »Grupe gojenja« na čelu sa pročelnikom. Tako su postojale »grupe« za ptičare, za slijednike krvi, za spanijele i prepeličare, za jamare, te za brake i brak-jazavčare. Osnovana je i »dreserska sekcija« koja je nastojala da dobije svoje lovište. Lovačko-ribarski vjesnik, postaje glasilo novog Društva. Predlaže se i otvaranje upisa autohtonih bra-kiraca, a prvi puta se govori i o organiziranju svestranskih utakmica ptičara. Isto tako po prvi puta se pozivaju lovci i kinolozi, da se odluče za polaganje sudačkih ispita.

Za vrijeme rata postoje još uvijek: Hrvatsko društvo ljubitelja lovačkih pasa i Hrvatsko kinološko društvo, ali o nekoj aktivnosti, nismo našli podataka.

Osnutak Kinološkog udruženja Hrvatske

Iza Oslobođenja, Savezno ministarstvo za poljoprivredu i šumarstvo Jugoslavije, kao nadležno za kinologiju, poziva sva resorna republička ministarstva, da zajedno sa Lovačkim savezima republika imenuju privremene odbore za Kinološka udruženja. Tako je u studenome 1946. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva NR Hrvatske, na prijedlog Lovačkog saveza NRH, imenovalo »privremenu upravu« Kinološkog udruženja. Kako je rad ostao samo na tome »i-menovanju«, tajništvo Lovačkog saveza Hrvatske nije bilo time zadovoljno, pa je već početkom 1948. organiziralo prve smotre i utakmice lovačkih pasa. Isto tako tajništvo je okupilo prvu grupu kinoloških entuzijasta, koji su pomagali kod organizacije kinoloških priredbi, a potom zahtijevali aa se što prije osnuje kinološko udruženje. Konačno 30. siječnja 1949. osnovano je i »Kinološko udruženje Hrvatske« na čelu sa sveuč. prof. dr inž. Otom Kesterom, dekanom Veterinarskog fakulteta u Zagrebu (predsjednik 1949-1951).

Osnivanje stručnih sekcija i klubova

Odmah početkom 1949. tadanji pripravnici organizirali su i prvi tečaj za kinološke suce, tako da se od te godine broj sudaca (i pripravnika) povećao. Već slijedeće godine (1950) osnovane su stručne Sekcije za ptičare, za jamare, za goniče i za nelovačke pse. God. 1955. te sekcije su prerasle u samostalne Klubove, koji nisu osnivani samo u Zagrebu već i po cijeloj Hrvatskoj. Isto tako prvih godina organizirane su i prve izložbe (1949. u Zagrebu), a redovito se održavaju smotre, te utakmice ptičara, goniča i jamara. Nastojalo se da se u svakom lovačkom društvu, svakom kotarskom, kasnije općinskom savezu, osnuje ili komisija ili referada za lovnu kinologiju.

Komisija za lovnu kinologiju

Dapače, Lovački savez Hrvatske je god. 1956. osnovao svoju »Komisiju za lovnu kinologiju«, koja je bila dosta aktivna do 1963. Nastojalo se da se svima lovcima koji uzgajaju čistokrvne pse, pojeftine sva materijalna davanja za smotre, utakmice i za sve dokumente. Isto tako se nastojalo da se dozvoli lov samo sa čistokrvnim psima, a od novijeg vremena i sa školovanim i ispitanim lovačkim psima, što je doneseno i u Zakon o lovu.

God. 1968. veterinari lovci i kinolozi osnovali su »Sekciju za lov i kinologiju« unutar Saveza društava veterinara Hrvatske. Uz predavanja, seminare, simpozije i slično Sekcija je organizirala već dva tečaja iz kinologije za veterinare i studente veterine, a održana su na fakultetu u Zagrebu. Isto tako Sekcija potiče na znanstveni rad iz područja kinologije.

Povijesni pregled

Gledajući na našu kinološku prošlost, možemo zaključiti: »Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva« u Zagrebu bilo je utemeljitelj lovne kinologije u Hrvatskoj. Učlanjenjem i suradnjom sa centralnim »Društvom za uzgoj pasa« u Beču, započelo je organizirani kinološki rad (1891. odnosno 1896.). Unutar Društva osnovana je i prva komisija za rodovnu knjigu (1897.). Naše Društvo dalo je prve funk-cione, prve ocjenjivače i prve vodiče lovačkih pasa u Hrvatskoj. Organiziralo je prvu veću izložbu (1906.), te prve utakmice jamara i ptičara (1906.). Prvo je započelo organizirati uzgoj pasa (1897.) na način kako bi što veći broj lovaca u Hrvatskoj došao do kvalitetnog psa. Društvo je već od 1899. nastojalo da se osnuje posebno kinološko društvo tj. da se kinološki rad odvoji i osamostali.

Kronologija HDGLR - radni materijal od
1983.-2005/2006.

1984.

Suradnja s Lovačkim savezom Hrvatske kroz provođenje tečajeva, održavanja stručnih predfavanja i osnivanjem sekcija

siječanj - Lovački savez Hrvatske uputio formulare za »Anketu« kojom želi sakupiti podatke o načinu organiziranja općinskih lovačkih organizacija, brojnom stanju, planu i os-tvarivanju plana odstrela divljači, o broju lovno tehničkih objekata u lovištima te broju i vrsti unesene divljači.

veljača - Na prijedlog Predsjedništva Hrvatskog društva za gajenje lova i ribarstva započela je s radom Sekcija za lovnu kinologiju pri istome Društvu. Plan rada sekcije: okupljanje članova, učlanjenje u Kinološki savez Hrvatske, organizacija kinoloških priredbi.

ožujak - redovita godišnja skupština Društva, program rada: suradnja s Lovačkim savezom Hrvatske, organizacija i pro-vođenje tečajeva za polaganje lovačkih ispita, nalaženje pogona za kinološke i lovne potrebe (malo lovište koje bi služilo potrebama lovačkog tečaja), održavanje stručnih pre-davanja, unapređivanje društvenog rada osnivanjem sekcija.

svibanj - tijekom mjeseca održan lovački ispit, kojem je pristupilo 157 kandidata.

1985.

Izabran novi predsjednik Društva Ognjen Krajačić

veljača - organizacija izložbe umjetničkih radova na temu »Animalizam« u prostorijama društva a s ciljem unapređenja lovne kulture.

Pretplata na časopise - Lovec- Glasilo Lovske zveze Slo-venije, Lovački list - Sarajevo, Lovec - Skopje, VVild und Hund

travanj - izabran novi predsjednik Društva Ognjen Krajačić i to jednoglasnom odlukom predsjedništva. Organiziran tečaj za ocjenjivače lovačkih trofeja.

ožujak - Predavanje pod nazivom »Zlato i srebro naše flore i faune i Nacionalni park Plitvice, kakvog ga ne poznajemo«, prof. V. Pfeifer

travanj - Sekcija Društva organizira smotru pasa svih lo-vačkih pasmina u Žutici. Sudili Anđelko Stažić i Ivica Jakelić.

svibanj - Izložba likovnih radova o temi »Priroda i lov«. U organizaciji tajnika društva Ivice Jakelića svoje radove izložilo je 27 mladih umjetnika, polaznika Škole za primjenjenu umjetnost u Zagrebu. Izložbu je komentarima popratio Vjes-nik, Večernji list i Lovački vjesnik.

srpanj - Izložba pod naslovom Flora i Fauna Jugoslavije povodom Univerzijade 1987., fotograf Vladimir Pfeifer. Tema-tika foto-materijala su rijetke i ugrožene biljke i životinje.

1990.

ožujak - 104. redovita godišnja skupština, odlučeno je da će doživotni počasni Predsjednik Skupštine Društva biti dr. Albert Starzvk.

Početak srpske agresije na Hrvatsku.

1992.

110 godina postojanja i rada hrvatskog društa za gajenje lova i ribarstva, 100 godišnjica izlaženja »Lovačkog vjesnika«

Povodom 110. obljetnice Društva upriličen je u okviru pro-grama Hrvatskog radija - Radio Sljeme, izvješće o 110 godina postojanja i rada Hrvatskog društva za gajenje lova i ribarstva. Emisiju je vodio gospodin Živko Prodanović, a kao pred-stavnici Društva sudjelovali su g. Ognjen Krajačić, tajnik Ivan Holjevac i član društva dr. Martin Jakovac.

ožujak - 105. Izborna godišnja Skupština

travanj - pretplata na časopise Wild und Hund, Die Pirsch, DWJ (časopis o oružju)

svibanj - donacija za popravak Zagrebačke katedrale

rujan - sastanak s predsjednikom Hrvatskog lovačkog saveza g. Tuškanom u prostorijama Društva

studeni - tribina povodom novog Zakona o oružju, tribinu vodio Dragutin Gajski.

prosinac - Hrvatski lovački savez i Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva obilježili su 100 - godišnjicu neprek-inutog izdavanja «Lovačkog vjesnika«, pokrovitelj svečane akademije bio je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.

Društvo poslovalo neprekidnim intenzitetom. Preuređenje drušvenih prostorija.

 

sex tube free porn hard sex