Povodom 130. godišnjice osnutka Hrvatskog društva za gajenje lova i ribarstva 1891. – 2011.
Među mnogobrojnim lovačkim udrugama u Lijepoj Našoj ističe se posebno ona najstarija – „Prvo hrvatsko lovačko društvo za gojenje lova i ribarstva“ iz Gajeve u Zagrebu, nesumnjivo perjanici hrvatskog lovstva!
Svrha osnivanja društva
Vojna i politička zbivanja polovinom 19. stoljeća na našim prostorima imala su ogroman ali i presudan utjecaj na stvaranje novih socijalnih odnosa unutar Habsburške monarhije. Ukidanje feudalnog sistema kao i prava lova samo za privilegirane god. 1848. imalo je za posljedicu uništavanje divljači krivolovom. Da bi zaštitili lovišta i divljač napredni lovci organiziraju se udruživanjem u novoosnovana lovačka društva. Prva lovačka organizacija s takvom zadaćom u nas osnovana je u Zagrebu odobrenjem Kraljevske zemaljske vlade 22. prosinca 1881. godine a pod imenom „Družtvo za obranu lova u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji“. Time su udareni temelji organiziranog lova i lovstva kao i lovačke organizacije u Hrvatskoj. Zadaća društva na čelu s prvim predsjednikom grofom Gjurom Jelačićem ml. i tajnikom dr. Josipom Fonom bijaše:
- organizirati lov i lovstvo na društvenim, etičkim i kulturnim principima,
- regulirati lov i odstrijel zakonom o lovu i lovostaji,
- preuzeti ulogu u zaštiti divljači od krivolova,
- organizirati lovočuvarsku i lovozaštitnu službu i predlagati Saboru zakone u tu svrhu,
- poticati unos zdrave divljači u lovišta,
- uvesti i organizirati lovnu kinologiju,
- poduprijeti izgradnju lovno-gospodarskih objekata, te
- educirati i osposobiti lovce u rukovanju oružjem kroz lovačko streljaštvo!
Lovačko – ribarski vjesnik
Deset godina potom društvo mijenja ime u „Prvo opće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva“ a samo godinu dana kasnije 1892. počinje tiskati kod C. Albrechta u Zagrebu vlastito društveno glasilo „Vjesnik prvog općeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva“ – kao mjesečnik. U to vrijeme to je bio prvi stučni časopis na hrvatskom jeziku koji je tokom vremena bitno utjecao na tokove stvaranja lovnog zakonodavstva u Hrvatskoj a Društvo je ujedno putem pisane riječi prezentiralo svoj rad i postignute uspjehe.
Zakon o lovu
Godine 1883. „Družtvo za obranu lova u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji“ izradilo je i predložilo Kraljevskoj zemaljskoj vladi osnovu Zakona o lovu i od tada pa nadalje Društvo je aktivno surađivalo u donošenju lovnog zakonodavstva Hrvatske.
Nacionalni predznak
Godine 1919. društvo ponovno mijenja ime, ovaj puta u „Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva“ a u novo objavljenim Pravilima ponovno je naglašena zadaća koju su si postavili osnivači. Vrijedno je ujedno i zabilježiti za ondašnje vrijeme vrlo naprednu odluku reguliranu prvilima, da su i žene postale ravnopravni članovi društva!
Nacionalne lovačke izložbe
Godine 1899. društvo priređuje Prvu nacionalnu lovačku izložbu a potom to čini i u narednim godinama.
Kinologija
Društvo je od samog početka poklanjalo veliku pažnju kinologiji zastupajući stav da za valjani lov dolaze u obzir samo čistokrvni lovački psi. Da bi potakli uzgoj i nabavu takvih pasa pod okriljem društva organizirane su i izložbe lovačkih pasa. Tako godine 1906. društvo organizira Prvu izložbu lovačkih pasa u Zagrebu a vrši se i prezentacija na stranicama „Vjesnika“. Gledajući iz perspektive prošlosti možemo sa sigurnošću ustvrditi da je Društvo takvom svojom aktivnosti postalo utemeljitelj lovne kinologije u Hrvatskoj dajući iz svojih redova prve rukovodioce, ocjenjivače i vodiče lovačkih pasa uz organizirani i evidentirani uzgoj (1897.)
Streljački klub
Ne manju i ponirsku ulogu odigralo je naše društvo i u lovačkom streljaštvu osnivanjem „Streljačkog kluba“ godine 1913. čineći ogromnu uslugu lovstvu, jer je gađanje letećih meta bila osnovna priprema za odstrijel. Time su uveli u program jedan izuzetno atraktivan šport u smislu takmičenja koji zadovoljava lovce i izvan sezone, kada je lovostaja, a pruža i nelovcima mogućnost interesantnog natjecanja. Upravni odbor društva pod predsjedanjem grofa Miroslava Kulmera prihvatio je i odobrio Pravila 10. srpnja iste godine na prijedlog članova dr. Milovana Zoričića i Hinka Würtha koji su bili istovremeno i članovi odbora Hrvatskog športskog saveza. HAŠK (Hrvatski akademski športski klub) iz Zagreba stavio je Društvu za buduću streljanu na raspolaganje dio svog igrališta u Maksimiru. Treninzi su se obavljali svakog ponedjeljka i petka od 14 sati uz pristojbu od 10 filira dok su takmičenja organizirana nedjeljom. Vrijedno je ujedno i zabilježiti da su na prvim takmičenjima nastupile i gađale u konkurenciji i žene, članice kluba: Ada Vranyczani i Vera Spun-Strižić te pokazale zavidnu vještinu u rukovanju oružjem.
Godinu dana kasnije streljana je premještena u nadbiskupski perivoj kod lugarske kuće a to mjesto ustupio je Društvu sam nadbiskup dr. Antun Bauer na nagovor grofa Bombellesa.
Godine 1926. osniva se u Zagrebu „Savezna streljačka družina“ kojoj pristupaju i članovi iz Gajeve kako bi mogli organizirano i redovito gađati puškama kuglaricama i sačmaricama a koja je svoj zasebni poligon imala u okviru vojne streljane u Maksimiru (danas na Oboju).
Poslije II. svjetskog rata članovi Gajeve gađaju najprije na staroj streljani kod ciglane u Kustošiji i to sve do 1953. kada su svojim vlastitim angažmanom uvelike pridonijeli izgradnji prve olimpijske streljane sa 15 ugrađenih lansera za gađanje letećih meta (glinenih golubova) na Ravnicama kod meteorološke postaje u Maksimiru. Izgradnju je financirao Savez lovačkih društava Hrvatske i Streljački savez Grada Zagreba. Na tom objektu održavana su idućih decenija sva važnija takmičenja od prvenstva Grada do Republike i države.
Prostorije društva
Društvo se od 1935. godine nalazi u svojim današnjim tada još unajmljenim prostorijama u Gajevoj ulici na broju 6 u Zagrebu, koje su kupljene u trajno vlasništvo tek poslije rata tj. 1956. g. Cjelokupni prostor podijeljen je na četiri prostorije. Iz vanjskog hodnika ulazi se u predvorje (atrium). Lijevo je bio smješten pismohran (arhivum) a ravno se pristupalo u tajništvo tj. pisarnu (scriptorium) gdje se danas obavljaju administrativni poslovi. Bogata knjižnica (bibliotheca), koja stoji članovima na raspolaganje i posudbu, smještena je dijelom u tajništvu a dijelom u idućoj susjednoj prostoriji za brojenje skupšinskih glasova (diribitorium) u kojoj se i danas odžavaju petkom redoviti sastanci članova društva. Iz nje se ulazi u skupšitnsku dvoranu-vječnicu (aula magna senatorum) u kojoj se održavaju godišnje skupštine, predavanja, tečajevi i sjednice U.O. Društva. U njoj je pohranjen dio knjižnice pod signaturom – periodika. Ona je ukrašena stilskim namještajem, lovačkim i sportskim trofejima, diplomama, umjetničkim slikama i ostalim memorabilijama.
Osnivanje Saveza lovačkih društava Hrvatske i Slavonije
Godine 1925. Društvo je iniciralo i u Zagrebu sazvalo glavnu skupštinu delegata svih lovačkih društava Hrvatske i Slavonije na kojoj su prihvaćena Pravila i izabrana uprava Saveza lovačkih društava Hrvatske i Slavonije. Tom prilikom za prvog predsjednika i prvog tajnika Saveza izabrana su naša dva uvažena člana: dr. Milovan Zoričić, predsjednik i ing. Ivo Čeović, tajnik, a Društvo je dalo i odigralo važnu ulogu i pri donošenju zakonskih akata. Na taj način je veliki dio funkcija u lovstvu Hrvatske prenijet na Savez koji od tada odgovorno i ciljano provodi skupštinske zaključke u djelo.
Za vrijeme II. svj. rata aktivnost članova u Gajevoj zamire ali Društvo usprkos teškog ratnog stanja u zemlji izdaje i nadalje Lovački vjesnik čiju će nakladu nakon završetka rata sporazumno i besplatno ustupiti novoosnovanom LSH-e (Lovačkom savezu Hrvatske).
Tečajevi za lovce
Od 1951. godine a u dogovoru s LSH-e Društvo otvara tečajeve i izdaje skripta za polaznike i stažiste kako bi početnicima olakšali pripreme za polaganje lovačkog ispita. Nastava s predavanjima održavala se u dva ciklusa godišnje tj. u proljeće i u jesen. Ispit se polagao pred komisijom predavača, članova Gajeve. U razdoblju od 1951. do 1981. nastavu je pohađalo 3.483 polaznika. Iz pripremnih skripata stasao je tokom vremena i udžbenik „Uvod u lovstvo“ koji je doživio već više izdanja i danas je jedan od primarnih pomagala pri polaganju lovačkih ispita u nas.
Svakako treba spomenuti i to da je Društvo od prvog dana svog postanka sebi postavilo za cilj i svrhu jedino i isključivo opće korisnu djelatnost u smislu podizanja i promidžbe nacionalnog lovstva. Ono nije nikada imalo vlastito lovište a niti je osiguravalo svojim članovima mogućnost lovljenja u bilo kojem ili u bilo čijem lovištu. Članovi koji su pretežno bili elita hrvatske inteligencije radili su isključivo altruistički i volonterski šireći i podupirući ideje i razumijevanje za zaštitu divljači, opći napredak lovstva, kinologije, lovačkog streljaštva i lovačkog nakladništva. Za taj i takav rad Društvo je primilo niz priznanja, odlikovanja i pohvala a među najznačajnijima jesu: „Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima“ – Ukazom predsjedništva FNRJ-e, „Zlatni orden“ za lovačke zasluge LSJ-e, „Lovačko odlikovanje I. reda“ LSH-e, brojna odlikovanja i priznanja drugih republika bivše države, ali i nekih stranih država.
Danas Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva u Gajevoj broji oko 700 članova.
Proslavljajući 130-tu obljetnicu postojanja i djelovanja možemo biti ponosni s razloga što je to ujedno i jubilej cjelokupnog organiziranog lovstva u našoj državi Hrvatskoj.
Pripremio: dr. Miljenko Zečević
